Suvremena umjetnost u Latinskoj Americi-drugi dio

Zbog političke situacije u Latinskoj Americi 1950-60ih godina, umjetnici modernizma prisiljeni su emigrirati. To su učinili izmedju ostalih Kolumbijac Andres de Santa Maria, Kubanac Wilfredo Lam i Čileanac Roberto Matta, koje su prije svega povezivali sa surealizmom. Tijekom ova dva desetljeća u latinoameričkoj umjetnosti dolazi do radikalnih promjena; modernističke ideje nakon uspjeha muralizma dobivaju na popularnosti i preispituju društvenu hijerarhiju. Slikari Rufino Tamayo i Jose Luis Cuevas prekidaju s muralizmon, mijenjajući tako meksičku povijest umjetnosti. Umjetnost više nije namijenjena masama nego ciljanim grupama pojedinaca, a dolazi i do eklektičnog miješanja stilova; ekspresionizam s kafkijanskim figurama te skup Goyinih djela nazvanih Crnim slikama.

Kolumbijac Francisco Botero je sa svojim ironičnim viđenjem morala te ismijavajući kolumbijsku buržoaziju stvarajući groteskne forme i likove imao odlučujuće važan utjecaj na druge umjetnike. Opća umjetnička tendencija bilo je propitivanje čvrsto prihvaćenih povijesno-političkih događaja. Armando Morales započeo je npr. kao učenik ekspresionizma a završio kao realist.
Pop art nikad nije doživio veći uspjeh u Latinskoj Americi, ali pojedinci su se i njime bavili, kao npr. Antonio Caro koji se na slici Kolumbija poigrao s logom Coca-Cole.
Tijekom 1960-70ih stvara se novi val surealista gdje se ističe Tilsa Tsuchiya koja kombinira europski surealizam s kineskim i indijansko-autohtonim motivima. Drugi slikari kao Mario Carreno i Nemesis Nunez ističu se kao neo-surealisti.
Danas se uglavnom govori o trima strujama u umjetnosti; kombinacija mainstreama s tradicionalnom hispanskom umjetnosti, zatim nastavljanje meksičke tradicije i neo-ekspresionizam.

Izrada web stranica – jeftino sredstvo promocije

Ovaj post malo je drugačiji, ali je pun korisnih informacija. Dakle, način na koji pristupate izradi internet stranica je način na koji se prezentirate velikom broju potencijalnih klijenta. Ako izaberete pravu strategiju kroz relativno maleno ulaganje možete doći do velikog dobitka za vaše poslovanje.
Ključ uspjeha je prvenstveno izbor web studia (na webdeveloper.com.hr možete pronaći dosta firmi koje se bave izradom internet stranica), te internet marketing stručnjaka (npr. timal.hr). Glavni zadatak web stranice je da prije svega zaokupi i privuče pažnju potencijalnih i stvori mrežu stalnih kupaca. Ukoliko već unaprijed imate razrađenu ideju o tome kako bi vaša stranica trebala izgledati, u web studiju ćete zasigurno i jeftinije proći jer ste im uvelike olakšali posao time što im je već sugeriran koncept za stranicu. U svakom ozbiljnijem web studiju ponudit će vam i dodatne savjete te sugerirati određene promjene vaših ideja u slučaju da vaš prijedlog ne odgovara namjeni koju ste zadali vašoj web stranici.
Ako zaista nemate ideju o izgledu vaše buduće stranice najbolje je, čak i uz višu cijenu, cijeli proces osmišljavanja prepustiti stručnjacima, od početnog koncepta do završnog dizajna. Važno je držati se jednostavnosti u smislu da stranica ne bude preopterećena nevažnim podacima, slikama ili ostalim suvišnim sadržajem.

Kada je jednom stranica dovršena, potrebno ju je dakako smjestiti na internet kako bi bila dostupna svima. Tu je vrlo bitno obratiti pozornost na tzv. web hosting, odnosno zakup prostora za smještaj stranica na internetu. S ovako planskim načinom, izrada web stranica ima za cilj da naručitelju donosi profit i kupce. Većina naručitelja je zbog neznanja i nedovoljne upoznatosti nažalost još uvijek skeptična prema ovom vidu marketinga koji zaista pruža gotovo bezbrojne mogućnosti uz malo kreativnosti. To je siguran put prema stvaranju stalnih klijenata a uz dodatne usluge web stručnjaci pobrinut će se da vaša stranica na tražilicama kotira što je više moguće; najpoželjnjije je dakako da se nalazi u prvih petnaestak, no to je ipak malo dugotrajniji i ozbiljniji posao, te nikako nije za one koji spadaju u "nestrpljive" i žele sve rezultate ostvariti u rekordnom času.

Važno je imati na umu da jedino strpljenjem i uz rad web stručnjaka kojima ste povjerili izradu te marketing vaše stranice najsigurnijim putem gradite svoj put prema vrhu, a s vremenom ćete ne samo eliminirati početne troškove koji su vam se u datom momentu činili prevelikim već će se prihod umnogostručiti. Također, tijekom cijelog ovog procesa naručitelj ima statistički uvid o pretraživanju njihove web stranice te da li je stranica pronađena u skladu s ključnim riječima. Potencijalne preinake su uvijek moguće, a znamo da statistike ne mogu lagati.

Ukratko o suvremenoj umjetnosti Latinske Amerike

Zbog velikih etničkih, društvenih i povijesnih razlika i kao produkt mješavine europskih, afričkih i autohtonih američkih naroda, teško je uniformno govoriti o umjetnosti Latinske Amerike. Tamošnji umjetnici su uglavnom kaskali za europskima i to tek krajem 19. stoljeća, ako uzmemo impresionizam kao radikalni stil. Što se tiče postmodernizma, jedina značajna figura koju bi trebalo spomenuti jest Paul Gaugain koji je dijelom bio Peruanac.
Krajem Prvog svjetskog rata počinju se razvijati različiti umjetnički pokreti označavajući i novi, drukčiji način razmišljanja, kao npr. "Vikend moderne umjetnosti" u Sao Paulu 1922. Glavne umjetničke smjernice i ideje bile su prije svega sukob s buržujskim društvom i pomak od njihovih gradskih kanona te osjećaj nacionalne pripadnosti. 1924. u Buenos Airesu počinje izlaziti časopis "Martin Fierro" i važan je kao točka sjecišta pisaca i likovnih umjetnika, a tu se ističe i začetnik argetinskog kubizma-Emilio Pettoruti.

Umjetnici stvaraju novi, piktografski stil pod utjecajem španjolske i portugalske umjetnosti, udaljavajući se na taj način od predkolumbijskog razdoblja. Tu je zanimljiv kubanski kubist Alexandro Xul Solar koji je 1927. izlagao na izložbi "Nova havanska umjetnost".
Diego Rivera, najpoznatiji meksički muralist, donio je europske utjecaje nakon svojih putovanja te ih uklopio u svoj umjetnički izražaj. 1921. po povratku u Meksiko njegov stil prepoznat je kao "Art-Deco". Zbog jasnih i jakih političkih ideja, podupirući Lava Trockog i komunizam, njegov izričaj bio je dostupan i lako shvatljiv širokim masama. Njegovi sunarodnjaci, također muralisti, bili su Jose Clemente Orozco i David Alfaro Siqueiros. Ne smijemo zaboraviti ni Fridu Kahlo koju je Andre Breton proglasio surealisticom iako se ona s time nije slagala. Njena umjetnost izuzetno je osobna i refleksivna, a Meksiko ne bi mogao ni zamisliti svoj umjetnički opus bez njenih slika.

Ibrahim Ferrer-pjevač milozvučnih bolera

Nakon filma Buena Vista Social Club svijet se upoznao s vrhunskim kubanskim glazbenicima, njihovim životima i prijateljstvima kroz glazbu i Kubom. Uz film napravljen je i jedan od najuspješnijih albuma u povijesti kubanske glazbe istoimenog naziva. Tri najveće zvijezde tog albuma bile su gitarist Compay Segundo, pijanist Ruben Gonzales i glavni vokal Ibrahim Ferrer. U vrijeme nastanka albuma svo troje je prešli 70-tu godinu i nitko od njih danas više nije s nama. Ferrer, kao ni ostali, nije ni sanjao da će u tako poznim godinama steći slavu, a to je opisao riječima:"Proživljavam san svoje mladosti u tijelu starca."